Kategorija: Konferencije

U okviru 34. po redu međunarodnog interdisciplinarnog simpozija Dani Frane Petrića, održanog na Cresu od 20. do 23. rujna 2026., čija je glavna tema bila „Tehnologija – tehnika – tehnosvijet“, održano je izlaganje rada doc. dr. sc. Nevene Aljinović i izv. prof. dr. sc. Ane Jeličić pod naslovom „Tko ima posljednju riječ? Pravne i algoretičke implikacije primjene umjetne inteligencije u kaznenom pravosuđu“.

U tom su kontekstu razmotrene i algoretičke implikacije primjene umjetne inteligencije, s naglaskom na očuvanje ljudskog dostojanstva, autonomije i ljudske kontrole te razvoj odgovornog i algoretički utemeljenog okvira za njezinu primjenu.

U sklopu institucijskog projekta SVEJERKOV – Svetojeronimska kovačnica riječi, a u svrhu istraživanja i predstavljanja plana budućega doktorskog rada doktorandica Maja Rončević i mentor prof. dr. sc. Ivan Bodrožić sudjelovali su na na 51st Annual Meeting of the Canadian Society of Patristic Studies.

Prvog dana 51. Godišnjeg susreta Kanadskog patrističkog društva svoje je predavanje održao prof. Bodrožić. U predavanju naslovljenom Asceticism as Therapy for Human Wounds According to St. Jerome’s Epistles autor iznosi kako Jeronim u svojim poslanicama na više mjesta govori o duhovnom zdravlju, pritom se služeći slikovitim izrazima preuzetima iz područja medicine. Jeronim posebno ističe da je duhovna bolest poznata kao požuda osobito opasna za čovjeka jer pojedinca razara iznutra. Protiv nje se može boriti jedino ozbiljnim asketskim životom, koji uključuje i izbor hrane kao dio prehrambenog režima. Jeronim također naglašava da su čak i liječnici poput Galena potvrdili kako nije svaka hrana jednako prikladna za svakoga i za svaku životnu dob. Stoga je još važnije obratiti pozornost na duhovnu dimenziju hrane, jer ona izgrađuje dušu te služi kao lijek za razvoj osobnosti i postizanje spasenja: „Ne tražimo njegovanje tijela koje je takvom hranom procvjetalo, nego snagu duše koja postaje snažnija kroz slabost tijela.“

Trećeg dana konferencije u sesiji predviđenoj za doktorande, Predissertation Workshop, radionici namijenjenoj predstavljanju i raspravi o doktorskom istraživanju u pripremi sudjelovala je doktorandica Maja Rončević. Ona je u svom izlaganju naslovljenom The Concept of Friendship Between the Classical Ideal and the Evangelical Realization in Jerome’s Epistles during the First Period of His Life (347–382) predstavila svoje istraživanje te sudjelovala u akademskoj raspravi i razmjeni mišljenja s drugim sudionicima i stručnjacima. Istraživanje u John M. Kelly Library, komentari i sugestije dobiveni tijekom radionice bit će vrijedan doprinos daljnjem razvoju i usmjeravanju istraživanja. Osim toga, konferencija je omogućila upoznavanje i ostvarivanje kontakata s istraživačima kao što je Mark Vessey koji se također bave svetim Jeronimom, a čiji će stručni uvidi i buduća suradnja dodatno pridonijeti kvaliteti i napretku rada na budućoj doktorskoj disertaciji.

Na Papinskom institutu Augustinianum u Rimu 7. i 8. svibnja održao se LI. Incotro di Studiosi dell’Antichità Cristiana na kojem je sudjelovalo 60ak izlagača iz cijeloga svijeta. Generalna tema skupa je bila Il cristianesimo, i popoli, le culture. Aspetti e problemi dell’inculturazione del cristinesimo nei primi secoli (I-IX). Prof. dr. sc. Ivan Bodrožić održao je u petak 8. svibnja predavanje pod naslovom Il ruolo della figura di San Girolamo nella cristianizzazione e nell’inculturazione del popolo croato dal secolo VII, predstavljajući tako rezultate istraživanja koje provodi u sklopu projekta SVEJERKOV (IP-UNIST-21) na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu.

Profesor Bodrožić je istaknu da je proces pokrštavanja i inkulturacija južnoslavenskih naroda u Zapadnom Iliriku bili su zahtjevni i složeni procesi, vrlo različiti od onih koji su se odvijali tijekom prvih pet stoljeća kršćanstva. Dok je u ranim stoljećima proces inkulturacije kršćanstva pretpostavljao uzajamni odnos između Crkve i Carstva, u slučaju slavenskih naroda, uključujući i Hrvate, proces je bio dvostruk, ali jednostran. Crkva toga vremena je trebala i propovijedati Evanđelje i prenositi latinsku kulturu prethodnog društva, jer nije mogla računati na potporu civilnih struktura, koje su do tada propale pod pritiskom barbarskih naroda i plemena. No, budući da većini hrvatskog stanovništva nije lako usvajala norme latinske kulture, narod je nastavio koristiti narodni jezik, što je u nekim krugovima dovelo u pitanje iskrenost njihove privrženosti kršćanskom pravovjerju. Ipak, zahvaljujući djelovanju svetaca Ćirila i Metoda među slavenskim narodima, hrvatski je narod nastavio u liturgiji koristiti staroslavenski jezik, a kao pismo glagoljicu. Međutim, budući da je proces krštenja — čija je presudna prekretnica označena krstionicom kneza Višeslava oko godine 800. — bio spor, što pokazuju arheologija i toponomastika, vjera nije lako prodrla u sve slojeve stanovništva. U svakodnevnom životu zasigurno je postojao određeni stupanj sinkretizma, dok je s druge strane postojala prepreka slavenskog jezika, nerazumljivog zapadnim populacijama koje su u to vrijeme koristile latinski jezik kao zajednički jezik, ali i kao bogoštovni u liturgiji. U tom procesu Crkva je, međutim, pristala na inkulturaciju vjere u život slavenskog naroda, dopuštajući im upotrebu vlastitog jezika. Kako bi uklonila sve sumnje s obzirom na herezu ili mogući sinkretizma, taj je proces stavila pod snažno pokroviteljstvo svetog Jeronima, koji je u međuvremenu proglašen autorom glagolskog pisma i prevoditeljem Biblije na ilirski jezik. Tako je on postao jamac pravovjerja u procesu pokrštavanja, ali i integracije hrvatskog naroda u europsku kulturnu baštinu.